Miljko Bulajić Gigo: Rijeka se brani srcem

Dragi Gigo, mi te znamo kao jednog od najiskusnijih kajakaša iz Crne Gore, a posebno s Tare. Možes li nam reći šta je tebi kajakastvo donijelo i kako je boravak na Tari oplemenio tvoj život? 

Prvi susret sa Tarom je za mene bio okidač, kao iskorak u neku slobodu, u neku pripadnost. Imao sam tu sreću da sa 16 godina otkrijem šta želim i šta me čini srećnim, a to je svakako bio boravak u prirodi, posebno - rijeci. A biti na rijeci, to je za mene sloboda, avantura, ali i odgovornost. U početku sam najviše vremena provodio na rafting camcu, radeči kao rafting vodič, a nekoliko godina nakon toga isprobao sam i kajak. To je već otvorilo neke nove vidike i prilike, veslao sam na različitim rijekama i to je za mene bilo sasvim novo iskustvo. Ubrzo, to je postao moj stil života. Tako je i danas.

Ti si jedan od onih koji dobro poznaju prirodne ljepote Crne Gore. Između ostalog, vodiš i organizaciju koja se zove Nature Lovers Montenegro, i nastojiš da nas i naše goste upoznaš sa bogatstvom i netaknutom prirodom naše zemlje. Koji su to krajevi zbilja netaknuti?

Srećom, mnogo je netaknutih krajeva u našoj zemlji, a ja bih naravno izdvojio kanjone naših rijeka. Ako nečim Crna Gora može da se ponosi, to su njene rijeke i kanjoni. Izdvojio bih kanjon Komarnice kao meni najdraže netaknuto i neistraženo mjesto.

Bio si i uključen u inicijativu Spasimo Komarnicu? Šta nam možeš reći o tome? Koliko su zaista ugroženi riječni tokovi naše zemlje? 

Tako je, nas nekolicina, vođeni željom, znanjem i odlučnošću , dali smo obećanje da ćemo sačuvati Komarnicu i to je veoma brzo preraslo u jednu zaista sjajnu inicijativu.Gotovo svakodnevno imamo aktivnosti, svi iz svojih oblasti, na zaštiti Komarnice. I ne samo to, naša želja je da Komarnica bude na UNESCO  listi zašticenih područja. Nažalost, rijeke cijelog Balkana su ugrožene. I na većinu rijeka je planirana neka vrsta hidrocentrale. Na sreću, zahvaljujuci aktivizmu, prije svega lokalnog stanovništva, stopiraju se brojni projekti. Ali tužno je uopšte i pomišljati o potapanju takvih kanjona zarad električne energije u vremenu kada se cijeli svijet okreće ka solarnim i vjetroelektranama.

Crnogorsko društvo ekologa, zajedno sa NVO Društvo mladih ekologa Nikšić i Organizacijom ,,KOD”, podnijelo je žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije, povodom odluke Vlade Crne Gore da odobri koncesiju Elektroprivredi Crne Gore za korišćenje prirodnog bogatstva, radi izgradnje, upotrebe i održavanja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica, za proizvodnju električne energije. 

Donošenjem odluke o davanju koncesije na korišćenje prostora Komarnice za izgradnju hidroelektrane, Crna Gora je prekršila član 3 i 4, Bernske konvencije koja obavezuje potpisnice na unaprijeđenje nacionalne politike u očuvanju divlje flore i faune, sa posebnom pažnjom na ugrožene vrste, kao i Preporuku br. 157 (2011) Stalnog komiteta, koja se odnosi na očuvanje divljih životinja i prirodnih staništa. 

 Navedene organizacije smatraju da bi izgradnjom hidroelektrane došlo do kršenja evropske i nacionalne regulative, uključujući i pravno obavezujuću Bernsku konvenciju koja je pravni instrument u području zaštite prirode evropskog kontinenta i nekih država Afrike, koju je Crna Gora potpisala 2011 i tada nominovala svoja 32 EMERALD područja, kao područja visoke biodiverzitetske vrijednosti.

Cilj Bernske konvencije je očuvanje i zaštita divljih vrsta i njihovih prirodnih staništa, te podsticanje evropske saradnje na polju zaštite prirode, sa posebnim akcenatom na zaštiti ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujuči i migratorne vrste. Države potpisnice dužne su da sarađuju kako bi se pojačala efikasnost mjera konvencije, kroz koordinaciju aktivnosti za zaštitu migratornih vrsta te razmjenu informacija i iskustava. Komarnica je ovom konvencijom prepoznata kao izuzetno važno stanište, bogato divljom florom i faunom, koja čini prirodno nasleđe velike vrijednosti i kao takva treba se sačuvati i predati budućim generacijama. 

Korak koji je preduzet prema Sekretarijatu Bernske konvencije predstavlja reakciju na odsustvo ozbiljnosti i istrajnosti u procesu evropskih integracija, lošeg tretmana životne sredine i rizičnog određivanja prioriteta u razvoju društva i brige o budućim generacijama.

(drustvoekologa.me)

Koliko misliš da su važna dijela i inicijative pojedinaca, kolika je moć zajednice, a koliko zakonske regulative pomažu, kada je u pitanju zaštita životne sredine? 

Kada je u pitanju zaštita životne sredine, ona se, nažalost, ali i na sreću oslanja na građanski aktivizam, koji je, svjedočimo, u naletu u zadnje vrijeme i to me jako raduje. U građanima se konačno budi svijest da je ovo zemlja svih nas i da je prirodno blago ono najvrijednije što imamo. 

Kako se brani rijeka? 

Rijeka se brani odlučnošću, znanjem i srcem.