Magnolija

Magnolija (Magnolia L.) je rod koji čini preko 210 vrsta listopadnih i zimzelenih stabala i grmova. Pripada porodici Magnoliaceae i  prirodno raste u Sjevernoj i Južnoj Americi kao i Istočnoj Aziji, mada je danas možemo naći u mnogim đardinima i parkovima širom svijeta. Latinski naziv roda je dat kao omaž liku i djelu Pjera Magnola (1638—1715), poznatog francuskog botaničara.

Magnolije se uzgajaju kao ukrasno drvo odnosno grm. Pored toga, ekstrakt kore magnolije se koristi u narodnoj medicini u zemljama Dalekog Istoka za liječenje depresije, nesanice i ankcioznosti. Koristi se i u kozmetičkoj industriji zahvaljujući sastojcima kao što su organska jedinjenja honokiol i magnolol koji mogu doprinjeti smanjenju crvenila na licu i boljoj hidrataciji i elastičnosti kože.

Magnolija simboliše ljepotu, iskrenost, ženstvenost. Poznato je da su se sadila u carskim vrtovima i hramovima. 

Kod nas se najviše odomaćila zimzelena spororastuća vrsta sa krupnim cvjetovima koja vodi porijeklo sa jugoistoka Amerike - Magnolia grandiflora. Stablo ove vrste može da dostigne i preko 15 metara visine. 

Odlikuju je sjajnozeleni listovi ovalnog oblika i cvjetovi krem i bijele boje. Predivni raskošni cvjetovi se pojavljuju od maja do septembra i to isključivo na stablima koja su starija od deset godina. Ima zbirne dekorativne plodove, nalik šišarki, koji se pojavljuju s jeseni i pri pucanju oslobađaju sjemena. 

Prija im izloženost suncu kao i bogata, dobro propusna i alkalna zemljišta što ih čini savršenim za sadnju pored mora. S druge strane, loše podnose niske temperature kao i jak vjetar koji predstavlja pretnju njenim krhkim granama.

U Herceg Novom se, pored spomenute vrste magnolije, mogu naći i ostale sorte, kao što su Magnolia soulangiana sa prepoznatljivim purpurnim cvjetovima, Magnnolia stellata sa bijelim zvezdastim cvjetovima, Magnolia loebneri, itd.

Naslovna fotografija: Unsplash/Kenneth Baucum